[100%] 
Mitologija je znanost koja proučava priče fantastičnog sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija, usmena predaja i drugo.
Što je mitologija?
Priče u mitologiji obično objašnjavaju postanak svemira, prirodne fenomene i, općenito, sve pojave za koje ne postoji jednostavno i logično objašnjenje. Nemaju svi mitovi potrebu da objašnjavaju nepoznato. Postoje i mitovi koji također sadrže natprirodne pojave i događaje, ali su to puno jednostavnije i kraće priče koje se jednostavno prenose usmenom predajom s generacije na generaciju.
Iako u ovom dijelu ima istine, činjenica je da su mitovi služili ljudima za objašnjavanje svih nepoznatih stvari u prirodi. Ali to ne odgovara na naslov članka koji glasi što to mitologija jest. Stoga napominjem da mitologija zapravo predstavlja skup priča, možda nekim djelom i istinitih, djelom legendarnih, a najvećim dijelom metaforičkih ili simboličkih, te se u njima tom izmišljenom stvarnošću pokušava predočiti ono ljudima neshvatljivo. Mitologija je metafora stvarnosti koju su koristile generacije čovječanstva s namjerom da poduče, prenesu mudrost ili jednostavno dadu odgovor na "ono nešto nepoznato." Iz tog razloga je lako zamijetiti da je mitologija često utjelovljivala i narodnu ili već pripadajuću religiju stanovništva. s obzirom da je mitologija jednako kao i religija u tom dobu često uzimala ulogu koju danas zauima znanost, ne možemo o njoj više pričati kao o znanosti, s obzirom da ne posleduje nikakve znanstvene metode, ali o njenom utjecaju na razvoj čovjekovog razmišljanja možemo prvenstveno tražiti kroz religiju.
Religija i mitologija
Likovi u mitološkim pričama najčešće su i religijski, pa su mitologija i religija raznih naroda usko povezani.
Moderna mitologija
Ponajboli primjeri moderne mitologije donose popularni filmski i televizijski serijali. To su serijali Star Trek, koji je stvorio Gene Roddenberry i Star Wars, koji je osmislio George Lucas. Od književnosti se izdvaja trilogija Gospodar prstenova.
Ako ovako nešto žeimo deklarirati, moramo se zapitati koje to elemente mita ima ijedna od ovih navedenih pripovjesti (makar pripovjesti bile i u elektroničkom obliku).
Jedino Gospodar prstenova daje odgovore i objašnjenja o postanku svijeta, ponešto o čovjeku i daje jednu alternativnu priču o nastanku svijeta, jedan novi uvid, novnačin razmišljanja. Prve dvije pripovjesti predstavljaju smo maštu i zapravo prikaz nečega što bi bilo u određenom scenariju. Nešto takovog ni u kom slučaju ne možemo nazvati mitom jer prikazuje samo jedan od mogučih čovjekovih smjerova razvoja. Ne može se nazvati da iti predstavlja čovjekovu težnju ka nečemu, osim možda za nekolicinu koja tako zamišlja budučnost, ali i dalje to predstavlja samo zamišljenu budučnost, dakle maštu, a ne neku općeprihvaćenu težnju. Također im nedostaje jedan od bitnih obilježja mita. Nije jednostavan i nije lako shvatljiv, nema jasnu poruku (osim možda komercijalne).
Mitologije po regijama
Afrika
Zulu mitologija
Azija
Budistička mitologija - Japanska mitologija - Kineska mitologija - Korejska mitologija
Australija i Oceanija
Melanezijska mitologija - Mikronezijska mitologija - Polinezijska mitologija - Australska mitologija
Bliski Istok
Arapska mitologija- Kršćanska mitologija- Islamska mitologija- Sumerska mitologija- Židovska mitologija
Europa
Anglosaska mitologija - Engleska mitologija - Etrurska mitologija - Grčka mitologija - Keltska mitologija - Korzikanska mitologija - Kršćanska mitologija - Germanska mitologija - Rimska mitologija - Nordijska mitologija - Slavenska mitologija
Sjeverna Amerika
Američka mitologija - Navaho mitologija
Srednja Amerika i Južna Amerika
Mitologija Srednje Amerike i Južnoamerička mitologija
Što je mitologija?
Priče u mitologiji obično objašnjavaju postanak svemira, prirodne fenomene i, općenito, sve pojave za koje ne postoji jednostavno i logično objašnjenje. Nemaju svi mitovi potrebu da objašnjavaju nepoznato. Postoje i mitovi koji također sadrže natprirodne pojave i događaje, ali su to puno jednostavnije i kraće priče koje se jednostavno prenose usmenom predajom s generacije na generaciju.
Iako u ovom dijelu ima istine, činjenica je da su mitovi služili ljudima za objašnjavanje svih nepoznatih stvari u prirodi. Ali to ne odgovara na naslov članka koji glasi što to mitologija jest. Stoga napominjem da mitologija zapravo predstavlja skup priča, možda nekim djelom i istinitih, djelom legendarnih, a najvećim dijelom metaforičkih ili simboličkih, te se u njima tom izmišljenom stvarnošću pokušava predočiti ono ljudima neshvatljivo. Mitologija je metafora stvarnosti koju su koristile generacije čovječanstva s namjerom da poduče, prenesu mudrost ili jednostavno dadu odgovor na "ono nešto nepoznato." Iz tog razloga je lako zamijetiti da je mitologija često utjelovljivala i narodnu ili već pripadajuću religiju stanovništva. s obzirom da je mitologija jednako kao i religija u tom dobu često uzimala ulogu koju danas zauima znanost, ne možemo o njoj više pričati kao o znanosti, s obzirom da ne posleduje nikakve znanstvene metode, ali o njenom utjecaju na razvoj čovjekovog razmišljanja možemo prvenstveno tražiti kroz religiju.
Religija i mitologija
Likovi u mitološkim pričama najčešće su i religijski, pa su mitologija i religija raznih naroda usko povezani.
Moderna mitologija
Ponajboli primjeri moderne mitologije donose popularni filmski i televizijski serijali. To su serijali Star Trek, koji je stvorio Gene Roddenberry i Star Wars, koji je osmislio George Lucas. Od književnosti se izdvaja trilogija Gospodar prstenova.
Ako ovako nešto žeimo deklarirati, moramo se zapitati koje to elemente mita ima ijedna od ovih navedenih pripovjesti (makar pripovjesti bile i u elektroničkom obliku).
Jedino Gospodar prstenova daje odgovore i objašnjenja o postanku svijeta, ponešto o čovjeku i daje jednu alternativnu priču o nastanku svijeta, jedan novi uvid, novnačin razmišljanja. Prve dvije pripovjesti predstavljaju smo maštu i zapravo prikaz nečega što bi bilo u određenom scenariju. Nešto takovog ni u kom slučaju ne možemo nazvati mitom jer prikazuje samo jedan od mogučih čovjekovih smjerova razvoja. Ne može se nazvati da iti predstavlja čovjekovu težnju ka nečemu, osim možda za nekolicinu koja tako zamišlja budučnost, ali i dalje to predstavlja samo zamišljenu budučnost, dakle maštu, a ne neku općeprihvaćenu težnju. Također im nedostaje jedan od bitnih obilježja mita. Nije jednostavan i nije lako shvatljiv, nema jasnu poruku (osim možda komercijalne).
Mitologije po regijama
Afrika
Zulu mitologija
Azija
Budistička mitologija - Japanska mitologija - Kineska mitologija - Korejska mitologija
Australija i Oceanija
Melanezijska mitologija - Mikronezijska mitologija - Polinezijska mitologija - Australska mitologija
Bliski Istok
Arapska mitologija- Kršćanska mitologija- Islamska mitologija- Sumerska mitologija- Židovska mitologija
Europa
Anglosaska mitologija - Engleska mitologija - Etrurska mitologija - Grčka mitologija - Keltska mitologija - Korzikanska mitologija - Kršćanska mitologija - Germanska mitologija - Rimska mitologija - Nordijska mitologija - Slavenska mitologija
Sjeverna Amerika
Američka mitologija - Navaho mitologija
Srednja Amerika i Južna Amerika
Mitologija Srednje Amerike i Južnoamerička mitologija
